Projekti<\/p>\n
KAKO RE\u0106I NE?<\/span><\/span><\/strong><\/p>\n Hrvatska od 1995. godine sudjeljuje kao zemlja \u010dlanica u Europskom istra\u017eivanju u \u0161kolama o pu\u0161enju, konzumaciji alkohola i uzimanju droga (ESPAD). Podaci se prikupljaju svake \u010detiri godine, a posljednji objavljeni rezultati iz 2011. godine pokazuju da se Hrvatska nalazi iznad europskog prosjeka kada je u pitanju te\u0161ka konzumacija alkohola kod mladih osoba. U Hrvatskoj udio mladih koji su periodi\u010dno konzumirali velike koli\u010dine alkohola iznosi 66%, dok je europski prosjek iznosio 57%.<\/span><\/p>\n S obzirom na navedeno, kao udruga koja se du\u017ei niz godina bavi programima prevencije ovisnosti, prepoznata je potreba za edukacijom rizi\u010dne skupine djece o \u0161tetnosti konzumacije alkohola, ali i drugih sredstava ovisnosti i rizi\u010dnih pona\u0161anja op\u0107enito. Naime, da bi mladi bili spremni zadovoljiti zahtjevima budu\u0107nosti – \u0161kole, obitelji i zajednice moraju biti uklju\u010dene u projekt zdravog\/pozitivnog razvoja mladih (McWhirter i sur. 1993), socijalnog razvoja mladih, ali i u prevenciju poreme\u0107aja u pona\u0161anju i drugih rizi\u010dnih pona\u0161anja. Na\u0161 program prevencije sredstava ovisnosti i drugih rizi\u010dnih pona\u0161anja u ranoj adolescenciji zami\u0161ljen je kao interaktivno predavanje radioni\u010dkog tipa s naglaskom na razvijanje socijalno-emocionalnih vje\u0161tina kao glavnog preduvjeta za razvoj zdrave i stabilne mlade osobe.<\/span><\/p>\n Socijalno-emocionalno u\u010denje je proces putem kojeg u\u010dimo prepoznavati i regulirati emocije, donositi dobre odluke, pona\u0161ati se odgovorno, razvijati pozitivne veze s drugima i izbjegavati neprimjerena pona\u0161anja (Zins i sur.2004).<\/span><\/p>\n Pokazalo se da su djeca koja nisu usvojila socijalno-emocionalne vje\u0161tine u ve\u0107em riziku:<\/span><\/p>\n – za razvoj pote\u0161ko\u0107a u pona\u0161anju<\/span><\/p>\n – za razvoj pote\u0161ko\u0107a u u\u010denju i lo\u0161iji \u0161kolski uspjeh<\/span><\/p>\n – za lo\u0161ije odnose s vr\u0161njacima<\/span><\/p>\n – za kori\u0161tenje alkohola i droga u adolescenciji<\/span><\/p>\n – za lo\u0161ije mentalno zdravlje u budu\u0107nosti<\/span><\/p>\n CILJEVI<\/span><\/strong><\/p>\n a) Op\u0107i cilj je podi\u0107i kvalitetu \u017eivota djece i mladih vje\u017ebanjem i u\u010denjem socijalnih\/\u017eivotnih vje\u0161tina<\/span><\/p>\n b) Pojedina\u010dni ciljevi projekta:<\/span><\/p>\n Smanjiti broj maloljetnika koji eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti;<\/span><\/p>\n<\/li>\n Posti\u0107i ve\u0107u razinu samopouzdanja kod mladih;<\/span><\/p>\n<\/li>\n Usmjerenje mladih ka pozitivnim \u017eivotnim vrijednostima poput odgovornosti, promi\u0161ljanja, razboritosti, kvalitetnog \u017eivota u zajednici;<\/span><\/p>\n<\/li>\n Osvje\u0161tavanje mladih o dono\u0161enju odluka i izbora kojima se mogu oduprijeti pogre\u0161nim rizi\u010dnim pona\u0161anjima.<\/span><\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n KORISNICI<\/span><\/strong><\/p>\n Ciljana skupina ovog Projekta su u\u010denici 7. i 8. razreda osnovnih \u0161kola i svih razreda srednjih \u0161kola u Gradu Zagrebu. Ta populacija zahtijeva posebnu pa\u017enju jer se radi o pubertetskom i rano adolescentskom razdoblju koje je posebno osjetljivo na vanjske podra\u017eaje okoline, posebno utjecaj grupe vr\u0161njaka. Ovaj raspon korisnika odabran je na osnovu prepoznate situacije u dru\u0161tvu gdje sve mla\u0111a djeca dolaze u kontakt i izlo\u017eena su izazovima modernog doba.<\/span><\/p>\n To se mo\u017ee opravdati statisti\u010dkim podatkom Hrvatskog zavoda za statistiku koji je objavio za promatrano razdoblje od 1998. do 2007. godine da su udio maloljetnih po\u010dinitelja prekr\u0161aja zloupotrebe droga \u010dinili sveukupno 113 mla\u0111ih punoljetnika koji su imali samo \u010detrnaest godina. Ovdje se radi o isklju\u010divo evidentiranim slu\u010dajevima te postoji opravdano vjerovanje da je u stvarnosti puno vi\u0161e mla\u0111ih maloljetnika koji posjeduju i eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti.<\/span><\/p>\n Neposredni korisnici \u2013 javljaju se odmah nakon provo\u0111enja projekta – to su u\u010denici koji su u sebi ili svojim bliskim prijateljima prepoznali opasnost od daljnjeg uzimanja sredstava ovisnosti. Takve korisnike isklju\u010divo upu\u0107ujemo na voditelje preventivnih programa unutar odgojno-obrazovne ustanove iz koje dolaze, a voditelje obavje\u0161tavamo o javljanjima, razgovorima i sl., kako bi i sami mogli intervenirati.<\/span><\/p>\n OPIS PROBLEMA<\/span><\/strong><\/p>\n Pitanje u kojoj mjeri iskustva ranog djetinjstva kasnije predodre\u0111uju mladena\u0161tvo, adolescenciju i odraslu dob puno je slo\u017eenije nego \u0161to se nekad mislilo (Pennington 1997). Zauzimaju se razli\u010dita stajali\u0161ta glede zna\u010daja ranih iskustava za kasniji \u017eivot. Jedni smatraju rane godine vitalnima za usa\u0111ivanje osnovnog osje\u0107aja povjerenja u svijet op\u0107enito i u druge ljude, dok drugi pak tvrde da samo najte\u017ee povrede imaju zna\u010dajne posljedice za kasniji \u017eivot. Ipak, dolazi se do konsenzusa u pogledu na dru\u0161tveni i moralni razvoj kao proces koji traje cijeli \u017eivot (Pennington 1997). Ba\u0161i\u0107 i Jankovi\u0107 (2000.) navode pet karakteristika koje treba u\u010diti svako dijete; kriti\u010dke \u0161kolske sposobnosti (koje nisu samo akademska postignu\u0107a), shva\u0107anje sebe i samopo\u0161tovanje, komunikacija s drugima, sposobnost su\u010deljavanja sa stresom i samokontrola.<\/span><\/p>\n Za razvoj otpornosti odgovorna su tri povezana podru\u010dja: socijalna okolina, obiteljska okolina i karakteristike pojedinca. Mnogi autori (Farrington, 1994, Hawkins i dr., 1992, Hawkins i dr., 1995, prema Williams, Ayers, Arthur, 1997, prema Ba\u0161i\u0107 i Jankovi\u0107 2000) navode za\u0161titne \u010dimbenike \u010dijom se zastupljeno\u0161\u0107u smanjuje rizik za pojavu delikvencije mladih i drugih oblika poreme\u0107aja u pona\u0161anju. To su: \u017eenski spol, jaka povezanost s roditeljima, dogovori s obitelji, sposobnost prilagodbe i oporavka, podr\u017eavaju\u0107a obiteljska klima, jaki vanjski sustav podr\u0161ke koji ja\u010da dje\u010dje napore za su\u010deljavanje s rizicima i stresorima, zdrava vjerovanja, prosocijalna orijentacija (dispozicija i u\u017eivanje u socijalnoj interakciji), vje\u0161tine rje\u0161avanja socijalnih problema. Za\u0161titni faktori se nalaze u prostorima individualnih karakteristika djeteta ili mladog \u010dovjeka, kao i u prostorima socijalnog okru\u017eenja u kojima mladi \u017eive (Ba\u0161i\u0107 i Jankovi\u0107 2000).<\/span><\/p>\n Prema posljednjim podacima Hrvatskog statisti\u010dkog zavoda o zlouporabi droga za razdoblje od 1998. do 2007. godine okrivljeno je 3028 maloljetnih po\u010dinitelja prekr\u0161aja zloupotrebe droga. Njih 1444 je progla\u0161eno krivima, a naj\u010de\u0161\u0107e im je izre\u010dena odgojna mjera te ih je ukupno izre\u010deno 1006, \u0161to \u010dini 69,7% svih sankcija. Za\u0161titna mjera, naj\u010de\u0161\u0107e oduzimanje droga, izre\u010dena je za nih 935 (64,8%). Maloljetnici koji su osu\u0111eni zbog posjedovanja droge imaju udio 57,1% dok je kod punoljetnika udio osu\u0111enih zbog posjedovanja droge znatno ve\u0107i (76,2%) u istom promatranome razdoblju. U odnosu na prodaju droga, udio kod maloljetnika je visokih 26,7% dok je taj udio kod punoljetnika 15,3%.<\/span><\/p>\n Navedeni podaci dodatno ukazuju na potrebu intervencije u odgoju i odrastanju mladih ljudi kroz osna\u017eivanje i upotrebu za\u0161titnih faktora te alternativnih na\u010dina suo\u010davanja sa stresorima. Upravo je projekt pod nazivom “Kako re\u0107i NE?\u201c temeljen na prevenciji svih rizi\u010dnih pona\u0161anja, a u okviru toga i prevenciji sredstava ovisnosti kroz usvajanje socijalnih\/\u017eivotnih vje\u0161tina. Cilj nam je stoga bio upravo kroz radionice djeci i mladima pribli\u017eiti odre\u0111ene teme: Kako se oduprijeti pritisku vr\u0161njaka, a da ne ispadnemo \u201epapci\u201c, nau\u010diti samostalno i samosvjesno donositi pozitivne i ispravne odluke za svoj \u017eivot, a da pri tom ne budemo ismijavani ili izop\u0107eni iz grupe vr\u0161njaka, kako se nau\u010diti pozitivno komunicirati kroz JA poruke i time jasno dati do znanja kroz pravilan izbor rije\u010di, koji su moji stavovi, navike, kako kod mladih izgraditi samopouzdanje kao preduvjet za pozitivnu sliku o sebi, a time i odlu\u010dnu i samosvjesnu osobu.<\/span><\/p>\n NA\u010cIN PROVEDBE PROJEKTA<\/span><\/strong><\/p>\n Projekt Kakao re\u0107i Ne? koncipiran je tako da se u dogovoru sa \u0161kolom odr\u017ei radionica u koju \u0107e biti uklju\u010dena maksimalno dva razreda u trajanju od 45 minuta. Odr\u017ealo bi se 2 predavanja dnevno, tj. 10 predavanja tjedno u razdoblju od godine dana (izuzev ljetnih praznika). Planira se provesti aktivnost na 20 osnovnih \u0161kola i 20 srednjih \u0161kola \u2013 programom bi obuhvatili cca 1800 u\u010denika.<\/span><\/p>\n U\u010denici \u0107e na po\u010detku biti ukratko upoznati s europskim i hrvatskim statistikama vezanim uz konzumaciju sredstava ovisnosti i drugim rizi\u010dnim pona\u0161anjima. Tako\u0111er \u0107e ih ih se upoznati s \u010dimbenicima koji utje\u010du izbor rizi\u010dnih pona\u0161anja. Radionica \u0107e se dalje odvijati kroz interaktivne vje\u017ebe i igre koje za cilj imaju potaknuti mlade da brzo donesu pravu odluku, da se kroz takvo osna\u017eivanje znaju oduprijeti pritisku grupe kojoj pripadaju, da se upoznaju s upotrebom pozitivne komunikacije kroz JA poruke, da izgrade svoje samopouzdanje i steknu pozitivniju sliku o sebi te oja\u010daju samopo\u0161tovanje, skrenut \u0107e se pa\u017enja na va\u017enost zadovoljavanja svih psiholo\u0161kih potreba (sloboda, ljubav, samopouzdanje, zabava). Sve to ima za cilj osvje\u0161\u0107ivanje njihovih vlastitih stavova o rizi\u010dnim pona\u0161anjima i mogu\u0107im negativnim posljedicama. Ono \u0161to je va\u017eno istaknuti je da je cijela radionica pro\u017eeta osobnim iskustvom voditelja radionice – osobe s invaliditetom – \u010dija je invalidnost posljedica lo\u0161ih izbora i odlaska u rizi\u010dna pona\u0161anja.<\/span><\/p>\n Pri vo\u0111enju radionice dolaze do izra\u017eaja moralna uvjerenja koja su voditelju pomogla da se suo\u010di sa \u017eivotom koji je posljedica lo\u0161e donesenih odluka ranoj mladosti. Time se \u017eeli potaknuti mlade na usvajanje zdravih prosocijalnih vjerovanja, moralnih stavova i aktivno promi\u0161ljanje posljedica \u017eivotih odluka. Na taj na\u010din pridonosi se razvijanju empatije i osvje\u0161tavanje va\u017enosti promi\u0161ljanja o vlastitoj budu\u0107nosti.<\/span><\/p>\n Na kraju radionice u\u010denicima \u0107e se omogu\u0107it postavljanje pitanja te \u0107e biti zamoljeni da ispune kratki anketni listi\u0107 u kojem \u0107e dati povratnu informaciju o tome kako je i koliko radionica djelovala na njhovo promi\u0161ljanje o rizi\u010dnim pona\u0161anjima i promjeni stavova.<\/span><\/p>\n METODE RADA<\/span><\/strong><\/p>\n Projekt \u0107e se provoditi metodom usmenog izlaganja, metodom razgovora s u\u010denicima, izravnog i neizravnog, obja\u0161njavanja kroz statisti\u010dke prikaze problema, metodom igre (model socijalnog u\u010denja, usvajanje vje\u0161tina), modelom vlastitog iskustva, anketnim upitnicima.<\/span><\/p>\n O\u010cEKIVANI REZULTATI<\/span><\/strong><\/p>\n ve\u0107i broj mladih stje\u010de dojam kako su sredstva ovisnosti i rizi\u010dna pona\u0161anja lo\u0161 izbor, a ne obrazac kojim se stje\u010de status i potvrda u dru\u0161tvu vr\u0161njaka;<\/span><\/p>\n<\/li>\n ve\u0107i broj mladih odbacuje eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti kao dio normalnog mladena\u010dkog istra\u017eivanja i zadovoljavanja znati\u017eelje;<\/span><\/p>\n<\/li>\n ve\u0107e osvje\u0161tavanje mladih da svako konzumiranje sredstava ovisnosti mo\u017ee imati tragi\u010dan svr\u0161etak i da za sobom nosi niz posljedica;<\/span><\/p>\n<\/li>\n ve\u0107i broj mladih razbija kodeks “\u0161utnje” i poti\u010de ih se na ispravan postupak dono\u0161enja odluka u trenutku izbora pona\u0161anja;<\/span><\/p>\n<\/li>\n ve\u0107i broj mladih koristi organizirano slobodno vrijeme i podi\u017ee kvalitetu \u017eivota;<\/span><\/p>\n<\/li>\n ve\u0107a osvje\u0161tenost i odgovornost mladih prema vlastitom pona\u0161anju;<\/span><\/p>\n<\/li>\n ispunjeni svi ciljevi i planovi za naredno razdoblje.<\/span><\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n EVALUACIJA<\/span><\/strong><\/p>\n Uspje\u0161nost provedbe aktivnosti pratit \u0107e se kroz obradu odgovora dobivenih iz evaluacijskih listi\u0107a. Kroz njih \u0107e se vidjeti zadovoljstvo korisnika radionicama, a tako\u0111er i jasnije i konkretno izra\u017eeno razmi\u0161ljanje mladih po pitanju ovisnosti i pitanja vezanih za ovisnosti i druga rizi\u010dna pona\u0161anja (utjecaj okoline i vr\u0161njaka i sl.). Ovim putem sudionici dobivaju mogu\u0107nost anonimno postaviti pitanja.<\/span><\/p>\n Povratna informacija \u0107e tako\u0111er biti vidljiva kroz posje\u0107enost web stranice na kojoj sudionici mogu bez srama pitati i dobivati odgovore ili podr\u0161ku. Uspje\u0161nost projekta mo\u017ee se mjeriti Rezultati evaluacije su vrlo va\u017eni kao pokazatelj uspje\u0161nosti predavanja, ali i kao baza za unapre\u0111enje projekta i prilago\u0111avanje sadr\u017eaja predavanja prema potrebama i o\u010dekivanjima mladih kojima su usmjerena.<\/span><\/p>\n Provedba aktivnosti biti \u0107e pra\u0107ena sukladno ispunjenjima indikatora uspje\u0161nosti iz plana aktivnosti.<\/span><\/p>\n Internu evaluaciju provesti \u0107e i nadzorni odbor Udruge na osnovu zavr\u0161nog izvje\u0161\u0107a.<\/span><\/p>\n Zavr\u0161nu eksternu evaluaciju provesti \u0107e prof. psihologije.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Projekti KAKO RE\u0106I NE? Hrvatska od 1995. godine sudjeljuje kao zemlja \u010dlanica u Europskom istra\u017eivanju u \u0161kolama o pu\u0161enju, konzumaciji alkohola i uzimanju droga (ESPAD). Podaci se prikupljaju svake \u010detiri godine, a posljednji objavljeni rezultati iz 2011. godine pokazuju da se Hrvatska nalazi iznad europskog prosjeka kada je u pitanju te\u0161ka konzumacija alkohola kod mladih […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-15","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\n\n
\n
\ni brojem ostvarenih kontinuiranih kontakata preko ove web stranice.<\/span><\/p>\n